vrste riječi

VRSTE RIJEČI

PROMJENJIVE VRSTE RIJEČI:
1. Imenice
2. Pridjevi
3. Brojevi
4. Zamjenice
5. Glagoli
NEPROMJENJIVE VRSTE RIJEČI
1. prilozi
2. prijedlozi
3. veznici
4. usklici
5. čestice

U promjenjivim riječima razlikujemo OSNOVU-koja je osnovni, nepromjenjivi dio riječi i NASTAVAK-je završni, promjenjivi dio riječi.
IMENICE
Imenice su riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave. (čovjek, drvo, ljepota, Ana)
Imenice od promjena imaju rod, broj i padež.
Rod može biti ženski, muški i srednji. (ova lopta, ovaj čovjek, ovo dijete)
Broj tj. količina :jednina i množina (jedan cvijet-mnogi cvjetovi)
Padež : u hrvatskom jeziku ima sedam padeža, koji imaju svoja latinska imena i odgovaraju na određena pitanja:
1. NOMINATIV –TKO? ŠTO?
2. GENITIV- KOGA? ČEGA? (nema)
3. DATIV- KOMU? ČEMU? (prilazim)
4. AKUZATIV – KOGA? ŠTO? (vidim)
5. VOKATIV – OJ! EJ!
6. LOKATIV – (O) KOMU? (O) ČEMU? (pričam)
7. INSTRUMENTAL- (S)KIM? (S) ČIM? (se svađam)
Promjena riječi po padežima zove se DEKLINACIJA ILI SKLONIDBA. Dekliniraju se ili sklanjaju imenice, zamjenice, pridjevi i brojevi.

PRIDJEVI
Pridjevi su riječi koje označavaju različite osobine bića, stvari i pojava. Odgovaraju na pitanje KAKVO JE ŠTO, ČIJE JE ŠTO I OD ČEGA JE ŠTO. (zelen, bratov, drven) S imenicom se slažu u rodu, broju i padežu. (žuti maslačak, drven stol, domaći kruh).
Pridjevi osim roda, broja i padeža imaju od promjena i komparaciju.(stupnjevanje). U komparaciji razlikujemo tri stupnja:
1. stupanj ili POZITIV :zdrav
2. stupanj ili KOMPARATIV-zdraviji
3. stupanj ili SUPERLATIV-najzdraviji

BROJEVI
Brojevi su riječi kojima se izriče koliko čega ima ili koje je što po redu. (jedan, pet, prvi, peti). Od glavnih brojeva (koji izriču količinu nečega) vlastitu promjenu imaju 1, 2, 3,i 4.
Jedan ima sva tri roda i oba broja i naravno padeže (jedan, jedna, jedno: jedni, jedne, jedna) . Brojevi pet , šest , sedam , osam … imaju vrijednost priloga i ne sklanjaju se .

ZAMJENICE
Zamjenice su vrsta riječi koja u rečenici zamjenjuje imenicu ili pridjev .
Dijele se na:
osobne ( ja , ti , on , ona , ono , mi , vi , oni , one , ona )(ima padeže)
-povratna (sebe, se )(nema N i V)
-neodređena ( netko , nešto )
-posvojne ( moj , tvoj , njegov , njezin , naš , vaš …)
-povratno-posvojne (svoj)(nema V)
-pokazne (ovaj, taj, onaj, ovakav, takav, onakav…)(nema V)
-upitno - odnosne ( gdje , kada , kako , ….)
- neodređene ( nekakav , nikakav , kojigod , nečiji , negdje)

GLAGOLI su riječi kojima se izriče radnja, zbivanje ili stanje
Glagoli od promjena imaju lice, broj i glagolske oblike.(glagolska vremena, načine i ostale glagolske oblike).Glagoli mogu imati 3 lica jednine i 3 lica množine. Promjena glagola po licima zove se KONJUGACIJA ILI SPREZANJE.
U hrvatskom jeziku postoje ovi GLAGOLSKI OBLICI:
1. GLAGOLSKA VREMENA
- za sadašnjost PREZENT-mislim
- za prošlost. PERFEKT-mislio sam
AORIST-mislih
IMPERFEKT-mislijah
PLUSKVAMPERFEKT-bijah mislio (bijah mislio)
- Za budućnost FUTUR I-ću misliti
FUTUR II-budem mislio
2. GLAGOLSKI NAČINI
 Zapovjedni način IMPERATIV-misli!
 Pogodbeni načini KONDICIONAL I-bih mislio
KONDICIONAL II-bih bio mislio
3. OSTALI GLAGOLSKI OBLICI
 GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI( mislio, mislila, mislilo) I TRPNI(mišljen)
 GLAGOLSKI PRILOG SADAŠNJI misleći I PROŠLI- mislivši
 NEODREĐENI GLAGOLSKI OBLIK ILI INFINITIV-misliti
U hrvatskom jeziku dva su pomoćna glagola :biti i htjeti