Koliko znanja za pojedinu školsku ocjenu?

ODLIČAN (5) zahtjeva potpuno vladanje gradivom (baratanje sadržajima brzo, točno i jezgrovito), dopustivo je da neznanje iznosi od 1-5% i to u području nebitnoga

VRLO DOBAR (4) bliska je ocjeni odličan, razlika je u kvantiteti, dozvoljeno je veće neznanje onog nebitnog

DOBAR (3) najzastupljenija je ocjena, označava poznavanje bitnih činjenica, a dopušta nepoznavanje nebitnog materijala

DOVOLJAN (2) pokriva najbitnije iz bitnoga. Učenik može kazati “Sve sam znao, a dobio sam 2”, a zapravo ispustio je ono bitno ili najbitnije

NEDOVOLJAN (1) pokazuje da znanje nije dovoljno za prijelaz na druge sadržaje i područje.

Načini ispitivanja



· Aktivan tip ispitivanja podrazumijeva način da nastavnik dodatnim pitanjima - navodi učenika na odgovor. Tada nastavnik može precijeniti stvarno učenikovo znanje.

· Pasivan tip ispitivanja očituje se na način da nastavnik postavi nastavnik pitanje i šuti. Tada nastavnik može podcijeniti stvarno znanje učenika

Za jasnu i pravednu ocjenu potrebno je:



· unaprijed postaviti skalu i kategorije

· odrediti ono što je prosječno, uobičajeno,

· najčešće – srednja kategorija

· odrediti kategorije u koje se smješta ono što je iznad prosjeka i ono što je ispod prosjeka

· koliko kategorija - ovisi o mogućnostima razlikovanja kvalitete i kvantitete onoga što se ocjenjuje

Ispitivanje i ocjenjivanje testovima znanja



Prednosti ispitivanja i ocjenjivanja testovima znanja:

· ista pitanja za sve učenike (tip i sadržaj)

· ocjena ne ovisi o ispitivaču (broj bodova)



Nedostatak ispitivanja i ocjenjivanja testovima znanja:

· moguće je ispitati uglavnom “statična” znanja

· nema mogućnosti postavljati dodatna pitanja

· ne može se uvažiti trenutno stanje učenika

Test znanja i njegova konstrukcija

· Odabrati najvažnije dijelove gradiva (poznavanje pregleda građe ili poznavanje pojedinosti)

· Odabrati oblike zadataka (prepoznavanje ili dosjećanje)

· Zadatke grupirati po obliku i sadržaju

· Zadaci moraju biti: gramatički, stilski i pravopisno ispravni, nedvosmisleni, ne smiju sugerirati odgovor

· Zadaci ne smiju sadržavati strane, teške i nejasne riječi, te ekstremne riječi (nikada, uvijek i sl.)

· Zadaci moraju biti samostalni (da nisu odgovori povezani s drugim zadatkom) i ne smiju sadržavati zamke (npr. među ponuđenim odgovorima dva su točna)

· Zadatke poredati od najlakših prema težim

Ocjenjivanje zadataka esejskog tipa

· Unaprijed odrediti ključne riječi koje trebaju tvoriti odgovore te ponajprije njih uzimati u obzir.

· Dobro je najprije pročitati sve radove i zatim izdvajati najbolje i najlošije, a ostale rasporediti na ocjene od 2 do 4.





Učenike pratimo, provjeravamo i ocjenjujemo

Pod praćenjem učenika razumijeva se sustavno bilježenje:

· zapažanja o razvoju njegova interesa, motivacije i sposobnosti,

· njegovih postignuća u usvajanju odgojno-obrazovnih sadržaja nastavnog predmeta,

· učeničkog odnos prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima.

Zabilješkama pratimo realizaciju konkretiziranih i operativnih zadataka nastave. Potrebno je:

· zabilježiti inicijalno znanje;

· uz zapažanje bilježiti nadnevak kako bismo mogli analizirati napredaovanje ili stagniranje učenika;

· upisati zapažanja koja su za učenika karakteristična i po kojima je on zapažen u odnosu na ostale učenike;

· zabilježiti činjenice koje su značajne za daljni odgojno-obrazovni rad s učenicima;

· u zabilješkama naglasiti sve ono što je dobro i pozitivno u učenikovu razvoju;

· zabilježiti što bi učenik još trebao raditi, usvojiti, vježbati;

· izbjegavati generalizaciju na temelju jedne zapažene činjenice;

· uz zapažanje o učenikovu radu naznačiti i njegove mogućnosti;

· pri zapisivanju uočenih činjenica ne koristiti skraćenice, jer neće biti razumljive razredniku prilikom individualnih razgovora s roditeljima;

· na temelju zabilješki konstatirati o napredovanju u odnosu na inicijalno stanje;

· zabilješke mogu biti učeniku poticaj za daljnji rad, a roditelju poruka da potiče učenika u zadržavanju maksimuma ili poruka da potiče učenika na vježbanje i aktivnost koje je učitelj/nastavnik naznačio.

· Ne smijemo pretjerivati u zabilješkama (svakodnevno hvaljenje i svakodnevno pisani prigovor učeniku).





Provjeravanje i ocjenjivanje

· Učenikov uspjeh u svakom predmetu ocjenjuje se po elementima najmanje dva puta u pojedinom polugodištu.

· Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje provodimo bez najave, ali ne više od dva predmeta na dan.

· Pismene provjere u jednom danu mogu se provoditi samo iz jednog predmeta (čl.18).





Komponente provjeravanja i ocjenjivanja

· Znanje – sustav činjenica i generalizacija koje je učenik razumio, može reproducirati i primijeniti.

· Učenik pri odgovoru može doseći razine znanja: traga, prisjećanja, prepoznavanja, reprodukcije, automatizacije i operativnosti.

· Radne navike – primjena znanja u praksi (izvršavanje praktičnih zadataka, domaće zadaće, pisani radovi)

· Interes – zalaganje, stav prema određenom gradivu, motivacija

· Sposobnosti – talenti, fizički ili psihički nedostaci

· Mogućnosti za rad – stambene prilike, materijalne prilike, obiteljski problemi, kulturni utjecaji obitelji

Napomena:

- ako ocjenjujemo samo znanje = mjerenje

- ako ocjenjujemo sve komponente = evaluacija





Zahtjevi ocjenjivanja

· kontinuiranost aktivira učenika, razvijaju se radne navike

· učenik ima pravo znati koju je ocjenu dobio

· uspjeh pojedinca postaje interes razreda

· razvija se sposobnost samoocjenjivanja

· učenik doživljava poticaj za daljnje napredovanje

Školsko ocjenjivanje sadrži:



· kvalitativnu i kvantitativnu procjenu znanja i zalaganja

· prosudbu vrijednosti učenikova usmenog i pisanog odgovora

· procjenu sposobnosti i mogućnosti učenika za ulaganje napora, procjenu koristi li učenik sve svoje potencijale

· procjenu aktivnosti učenika na satu, procjenu redovitosti izvršavanja domaćih zadaća, donošenje pribora i sl.


Ljestvica ocjenjivanja

U našem školskom sustavu imamo ljestvicu o pet ocjena ili pet kvalitativnih kategorija. Svakoj kvalitativnoj kategoriji pridodane su brojčane vrijednosti od 1 do 5 i nikako nije dobro dodavati niti oduzimati ocjenjivačku ljestvicu, tipa dva plus, pet minus ili od dva do tri.



Svaka brojčana vrijednost mora:

· sadržavati stupanj usvojenog znanja

· izražavati stupanj učeničkog zalaganja

Jel postoje neki kriteriji ocjenjivanja školskih zadaća? To je poprilično subjektivo ocjenjivanje, barem što se odnosi na sadržaj same zadaće.